Čipka bez predloška
Paška čipka šiva se iglom. Radi se na čvrstoj podlozi, počinje od sredine i širi se u krugovima poput paukove mreže. Tradicionalno nije bilo crteža ni predložaka: uzorci su se prenosili s majke na kćer gledanjem i vježbom. Rezultat je vrlo tanka, gotovo prozirna, a istodobno iznimno čvrsta čipka.
Duga tradicija
Umijeće je usko vezano uz benediktinski samostan sv. Margarite u gradu Pagu, gdje se izrada čipke spominje već u 16. stoljeću. Paška čipka javno je predstavljena na izložbi 1880., a od 1906. do 1943. putovala je na izložbe u London, New York, Beč, Milano, Prag i Budimpeštu. Na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. osvojila je zlatnu medalju.
Paški gradonačelnik Frane Budak 1906. osnovao je čipkarsku školu, a prva učiteljica bila je Nina Rakamarić, školovana u Beču. Budak je prikupio i pedesetak izvornih uzoraka po kojima čipkarice rade i danas. Tradiciju danas čuvaju Udruga paških čipkarica "Frane Budak" i nastava čipkarstva u paškoj školi.
Svjetska baština
Čipkarstvo u Hrvatskoj, uključujući pašku čipku, upisano je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Komad paške čipke jedan je od najautentičnijih suvenira iz Hrvatske, a mnogi ga uokvire poput slike.
Gdje je vidjeti
Ljeti čipkarice sjede ispred svojih kuća u starom gradu i prodaju svoje radove. Povijesne primjerke možete vidjeti i u gradskoj zbirci čipke. Mali komad čipke prekrasan je detalj na svečanoj odjeći.